Poslovne vesti - Hrvatska

Različite kamatne politike FED-a i ECB-a: Utjecaj na hrvatske građane i banke

To je zato što se razlikuju trendovi rasta gospodarstva, inflacije, ali i izravnog utjecaja neizvjesne carinske politike Donalda Trumpa. Posljedice tih globalnih tokova odražavaju se i na hrvatske građane, prije svega kroz kamatne stope u poslovnim bankama. 

One su trenutno među najnižima u Europskoj uniji, a kreditna aktivnost izrazito je visoka.

U bankarskim krugovima raste zabrinutost kako će se novi zakonodavni okvir koji pripremaju HNB i Ministarstvo financija odraziti na njihovo poslovanje, pa i na kvalitetu usluga za građane.

Američka središnja banka FED nalazi se u nezavidnoj situaciji.

Građani između inflacije i kamata

Naime, zbog Trumpovih carina gospodarstvu SAD-a prijeti usporavanje uz istodobno jačanje inflacije.

U takvim uvjetima teško je odlučivati o smjeru kamatnih stopa.

– Učinci na inflaciju mogli bi biti kratkotrajni, pa bi se cijene samo jednokratno podignule. No moguće je i da inflatorni učinci budu dugotrajniji, a inflacija tvrdokornija. Budući da će pregovori o visini carina potrajati, mi ćemo iz tjedna u tjedan pratiti situaciju, a tek onda donositi odluke o daljnjim potezima, kazao je Jerome Powell, predsjednik FED-a.

Za vodstvo Europske središnje banke situacija je ipak malo jasnija.

Snižavanje kamatnih stopa nastavlja se jer inflacija u eurozoni ide prema zacrtanom cilju od 2 posto.

– Eurozona je postigla dobar rezultat. Dizali smo kamatne stope deset puta kada je to trebalo, a sedam puta smo ih spuštali. Očekujem da ćemo dosegnuti ciljanu inflaciju do kraja ove godine, a to je dobra vijest, govori Joachim Nagel, predsjednik Bundesbanke.

Na hrvatskom bankovnom tržištu smjer kretanja kamatnih stopa već je dulje vrijeme u silaznoj putanji, a taj bi se trend mogao i nastaviti.

– Smanjivanje kamatnih stopa ECB-a odrazit će se i na daljnji trend smanjenja kamatnih stopa u bankama, iako naglašavam – mi imamo kamatne stope na stambene kredite trenutno na razinama najnižima u EU, tako da naši građani mogu tijekom cijelog razdoblja otplate kredita osjetiti uštede od nekoliko desetaka tisuća eura, kazala je Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.

Teže do kredita

No, zbog strožih uvjeta kreditiranja koje HNB uvodi od 1. srpnja, građani će teže dolaziti do kredita, osobito potrošačkih.

I Ministarstvo financija predlaže uvođenje čitavog niza besplatnih bankarskih usluga za osnovne račune.

– Zakonske promjene Ministarstva financija i dalje nam nisu jasne – nuđenje besplatnih usluga za nešto što nuditelj usluga ima kao trošak jednostavno je koncept koji nije jasan. Evo, na primjer, zašto internet ne bi bio besplatan svima? A povrh toga, ponovno ponavljam – naknade u Hrvatskoj među najnižima su u EU, ističe Perko.

U Udruzi banaka ne vide razlog ni za uvođenje nacionalne bankomatske mreže koju je predložio ministar financija.

Kažu kako imamo treću najrašireniju mrežu bankomata u Europi, te da svatko može podignuti novac besplatno na bankomatu svoje banke.